U jesen travnjak treba posebno njegovati kako bi se dobro pripremio za zimski san, poslije kog će ranije i ljepše na proljeće početi da raste.
S dolaskom kraćih i manje sunčanih dana trava sve sporije raste, a pošto je još dovoljno vlažna i čvrsta, treba da je pokosite, možda i posljednji put u ovoj godini. Početak jeseni je pravo vrijeme i ako ste odlučili da zasijete nov travnjak.
Pokosite
Travu kosite kada je suvo vrijeme, ali je ostavite nešto više nego u toku ljeta. S travnjaka očistite mahovinu, a ako nije prevelike površine, najbolje je da ga ručno oplijevite. Prije zime travnjak treba i da „provjetrite“, i to grabuljanjem i probadanjem vilama, jer zemlja tako postaje rastresitija. Na proljeće će trava bolje rasti, a istovremeno ćete onemogućiti rast i širenje mahovine.
Ne šišajte prije proljeća
Trave ne treba orezivati ujesen nego tek na proljeće, prije početka nove vegetacije. Skraćivanjem vlati na širinu dlana travu oblikujte kao žbun. Prilikom orezivanja ukrasne trave uklonite samo stare i uvele vlati, a ostavite ostatak novog izdanka.
Nađubrite
U ovo vrijeme travnjak treba i da se nađubri, a stručnjaci zato preporučuju kasno đubrenje, i to đubrivom iz kojeg se ravnomjerno i duže oslobađaju hranljive materije (na bazi fosfora i kalijuma).
Sjetva travnjaka može da se obavi u bilo koje doba godine, no jesen je ipak najbolje vrijeme za to. Vrlo je važna predsjetvena obrada. Tlo treba dobro očistiti, fino obraditi, pognojiti i povaljati.
Pripremite zemlju za travu
Trava može da se sije tokom cijele godine, ali je septembar pravo vrijeme. Ukoliko želite da zasijete nov travnjak, najprije treba da pripremite zemlju. Ako u dvorištu imate korov, poželjno je da ga iskorijenite hemijskim sredstvima koja djeluju preko lista. Sredstva za uništavanje korova djeluju desetak dana poslije prskanja. Tek kada ste se oslobodili korova, možete da pripremite zemljište.
Zemlju dobro prekopajte, potom je dobro usitnite i nivelišite, tj. dobro poravnajte kako kasnije ne biste imali problema s košenjem trave.
Odaberite sjeme
Postoji mnogo mješavina sjemena trava za različite namjene. Možete da kupite posebne mješavine sjemena za sjenovite ili osunčane travnjake ili za one trave koje rastu samo do određene visine, pa dvorište neće izgledati neuredno i zaraslo. Kao i kod većine biljnog materijala za sadnju, cijena je kriterijum koji gotovo uvijek visinom opravdava kvalitet, a na ambalaži uvijek piše koliko je sjemena potrebno po kvadratnom metru površine koju želite da zatravite.
Vrstu trave, odnosno mješavinu sjemena izaberite zavisno od vaših želja, očekivanja i vremena koje ste spremni da posvetite njezi budućeg travnjaka. U prodavnicama sjemenske robe porazgovarajte s prodavcima koji su u danas veoma dobro informisani o robi koju prodaju.
Neka lagano raste
Nakon sjetve prekrijte sjeme crnom zemljom za cvijeće kako bi se korjen trave lakše razvijao u mekoj i kvalitetnoj zemlji, a lakšim i boljim širenjem korjena trava će se bolje učvrstiti za podlogu. Posijanu travu zalivajte lagano, po mogućstvu prskalicama koje stvaraju „kišnu maglu“. Trava će nići već za petnaestak dana, a prvo košenje obavite tek kad trava naraste do 10 centimetara, i to samo do pola njene visine.
Sigurno nećete biti zadovoljni njenom gustinom, ali imajte strpljenja dok korjen ne ojača i trava ne postane gušća.
Ušuškajte biljke
Trave koje su osjetljive na mraz bolje će prezimiti ukoliko ih pripremite za niske temperature. Niske trave krajem jeseni prekrijte lišćem ili grančicama smreke, a visoke povežite pri vrhu i napravite oblik kupe. Tako uvezanu, travu prekrijte nekim zimzelenim granama ili umotajte u deblju providnu plastiku.
Žive ograde, ukras i zaštita
Ako se primjenjuju odgovarajuće mjere njege i održavanja, žive ograde traju desetinama godina. Biljke se orezuju tako da se dobiju različiti oblici, a najtrajnije su one koje su u presjeku trapezaste, jajaste ili okrugle. Kod tako oblikovanih živih ograda svjetlost dopire do svih djelova biljke, pa je ona gusta i puna.
Žive ograde se šišaju električnim ili običnim makazama, od dva do četiri puta godišnje, samo od maja do kraja septembra. Najčešće se za ovakve ograde koriste kalina, ligustrum vulgare i kultivisani ligistrum.
Postoje i slobodno rastuće živice i njihov oblik je određen samim oblikom zasađene vrste. Najpopularnije su tuje, koje se ističu ljepotom listova koji čine kupastu krošnju.
bašta, travnjak
Possibly Related Posts: